DOMEN ZADRAVEC, PARTNER U EY PARTHENONU

‘Usvajanje big data koncepta bit će ključan izazov za hrvatske financijske kompanije’

Velik izazov za digitalizaciju u RH bit će povećanje rasprostranjenosti širokopojasnog interneta

Digitalizacija gospodarstva, a i cjelokuponog društva, je neminovni proces koji se događa već 10ak godina, a zatvaranje uslijed korona krize je dodatno ubrzalo i proširilo doseg digitalizacije. Kakva je situacija u Hrvatskoj i regiji, koji su glavni izazovi te što možemo od digitalizacije očekivati u narednom razdoblju, govori Domen Zadravec, partner u EY Parthenonu, zadužen za upravljanje poslovanjem EY Partenona na tržištu srednje Europe

Koliko je digitalizaciju i ambiciozne ciljeve na razini cijele EU poremetila, ili možda pogurala, korona kriza?

U svom posljednjem romanu Porijeklo Dan Brown govori o tome kako je sljedeći korak ljudske evolucije potpuno sjedinjavanje čovjeka s tehnologijom gdje će granice između digitalnog i stvarnog biti zamagljene ili izbrisane do te mjere da će se u narednih 50 godina jednostavno dogoditi: ‘čovjek = tehnologija’. Vjerujem da danas u modernim ekonomijama vrijedi pravilo ‘kompanije=tehnologija’ i to je ono što se generalno naziva industrijskom revolucijom 4.0. EU definira ciljeve digitalizacije u područjima usvajanja digitalnih vještina, uspostavljanja infrastrukture nužne za podržavanje tehnologije i osiguranja cjelovitog upravljanja podatcima.

Pandemija je pozitivno utjecala na usvajanje digitalnih vještina jer je primorala ljude da svakodnevne probleme rješavaju kroz digitalne kanale. Dodatno, pozitivno je utjecala i na upravljanje podacima, gdje su mnoge države imale priliku identificirati ključna područja u kojima treba napredovati. S druge strane, pandemija je negativno utjecala na razvoj infrastrukture, posebno tijekom 2020. koja je slovila za godinu u kojoj će početi masovna primjena 5G tehnologije.

Kako vidite situaciju u Hrvatskoj i zemljama regije, a u odnosu na neke lidere digitalizacije u EU ?

Što se tiče Hrvatske i regije, najveći zaostatak u odnosu na EU je prije svega razvoj infrastrukture. Rasprostranjenost širokopojasnog interneta u domaćinstvima u Hrvatskoj je ispod prosjeka EU za oko 7%, a u domaćinstvima koja imaju širokopojasni internet rasprostranjenost brzog interneta (preko 100 mbps) je 20% manja u odnosu na EU prosjek.

Koji su danas glavni izazovi za digitalizaciju u Hrvatskoj i usporedivim zemljama?

Velik izazov bit će povećanje rasprostranjenosti širokopojasnog interneta, prije svega zbog specifične geografske konfiguracije Hrvatske, ali implementacija 5G tehnologije i korištenje brzog bežičnog širokopojasnog interneta koji 5G omogućuje je jedno od potencijalnih rješenja.

Često se može čuti da je hrvatsku industriju teško digitalizirati na neki standard 4.0 jer se uglavnom radi o bazičnoj industriji male dodane vrijednosti?

Hrvatska ima prednosti u odnosu na Uniju, gdje je nedavno istraživanje EU pokazalo da ima jaku digitalnu poduzetničku kulturu (20% iznad prosjeka EU). Ulaganje u razvoj poduzetničke kulture, omogućuje financiranje inovativnih kompanija, a podrška države će dovesti do snažnijeg poticaja opće digitalizacije. Najveći broj inovativnih kompanija će biti u industrijama visoke dodane vrijednosti, prije svega zbog kompleksnih procesa u tim industrijama, na koje digitalizacija ima veliki utjecaj. Međutim, ne treba zanemariti utjecaj difuzije tehnologije između različitih industrija, gdje će razvojem inovativnog poduzetništva u Hrvatskoj benefite imati i tradicionalne ili manje inovativne kompanije, prije svega zbog mogućnosti primjene rješenja domaćih inovativnih kompanija i lakšeg transfera znanja.

Opće je prihvaćeno stajalište da je usluge puno lakše digitalizirati nego industriju. Je li to točno?

Postoji i uvjerenje da je lakše digitalizirati usluge jer su usmjerenije na optimizaciju procesa pa su krajnjim korisnicima ranije vidljivi benefiti digitalizacije; primjerice, skraćeno vrijeme određene usluge ili smanjenje troškova i cijene. Međutim, proizvodne kompanije su sve više fokusirane na digitalizaciju kojom će unaprijediti poslovanje i proizvodne procese. Stoga će se najprije digitalizirati procesi koji nisu odmah vidljivi krajnjem korisniku (npr. automatizacija procesa proizvodnje) pa će zato percepcija da su usluge ‘digitaliziranije’ postojati i dalje.

Nedavno je na jednoj tehnološkoj konferenciji spomenuto da je globalno financijska industrija među najdigitaliziranijima, no da je u Hrvatskoj ispod globalnih standarda po tom pitanju?

Digitalizacija usluga je možda najvidljivija kod financijskih institucija, gdje se pojavljuje velik broj inovativnih kompanija koje digitalizacijom unapređuju procese i mijenjaju prirodu financijske industrije koja je tradicionalno orijentirana na rizike. Digitalizacija ističe fokus na korisnika, prije svega kroz automatizaciju i digitalizaciju procesa u kojima korisnik sudjeluje. Svakako, digitalizacija utječe i na bolje upravljanje rizikom gdje AI sustavi mogu mnogo bolje predvidjeti i kvantificirati rizike od čovjeka u organizacijama gdje su baze podataka sređene tako da ih sustavi mogu koristiti.

Najveći izazov digitalizacije financijske industrije u Hrvatskoj je definitivno razvoj internih IT kapaciteta i upravljanje podacima. Digitalizacija zahtjeva transformaciju IT sustava kako bi se postigla fleksibilnost te je glavno pitanje kako izvršiti transformaciju IT sustava, a ne ugroziti kontinuitet i kvalitetu poslovanja. Naravno, tu je i pitanje podataka, gdje je izazov u rješavanju velike količine, ali lošije kvalitete podataka. Sređivanje podataka i njihovo sistematično upravljanje kroz implementaciju big data koncepta bit će ključan izazov hrvatskih financijskih kompanija.

Koliko digitalizacija utječe na promjene u maloprodaji i hoće li klasične trgovine preživjeti?

Moje viđenje je da će se dogoditi nešto slično kao i u maloprodaji, gdje online prodaja djelomično utječe na smanjenje broja trgovina, ali još značajnije utječe na evoluciju fizičkih trgovini koje više nisu samo mjesta kupovine i prodaje, već postaju mjesta okupljanja gdje potrošači dolaze kako bi zadovoljili potrebe za druženjem, umjetnošću i slično. Svakako digitalizaciju u financijskom sektoru, kao i digitalizaciju u maloprodaji ne treba striktno gledati kao alternativu fizičkom prisustvu, već kao poticaj da fizičko prisustvo u ovim industrijama evoluira u nove koncepte koji će biti privlačni korisnicima. ❖

Dobre strane

‘Hrvatska ima prednosti u odnosu na Uniju, gdje je nedavno istraživanje pokazalo da ima jaku digitalnu poduzetničku kulturu, 20% iznad prosjeka EU’