Oporezivanje dobiti destimulira investicije i ulazak novih tvrtki na tržište

Opterećenje Stručnjaci Svjetske banke ustanovili su da porezi na potrošnju nemaju značajnog utjecaja na investicije, a njihov utjecaj na izravna strana ulaganja je negativan, ali znatno slabiji od utjecaja poreza na dobit

Tijekom posljednjih dvadeset godina objavljen je niz empirijskih studija o utjecaju oporezivanja na gospodarski rast. Među njima se ističu opsežna komparativna istraživanja koje su proveli vrhunski stručnjaci Svjetske banke i OECD-a.

Osobito je zanimljiva studija Svjetske banke koja je objavljena 2008. godine. Stručnjaci Svjetske banke istražili su utjecaj oporezivanja profita na investicije, poduzetništvo i gospodarski rast. Prije toga su pažljivo izmjerili porezno opterećenje tvrtki u 85 zemalja uzimajući u obzir sve relevantne elemente poreza na dobit, od razine porezne stope za tvrtke različite starosti i veličine, do visine stope amortizacije i opsega poreznih olakšica. Izračunali su efektivno porezno opterećenje identične hipotetske tvrtke u prvoj i petoj godini njezina poslovanja.

Uspoređujući različite zemlje istraživači su ustanovili da je efektivna stopa poreza na profit veća za 10 postotnih bodova povezana s omjerom investicija i BDP-a manjim za 2,2 postotna boda. Sličan je učinak na izravna strana ulaganja. Osim toga, utvrđeno je da je veće porezno opterećenje povezano s manjim relativnim brojem novih tvrtki. Oporezivanje dobiti, dakle, destimulira ne samo investicije i izravna strana ulaganja, već i ulazak novih tvrtki na tržište.

Što se tiče pokazatelja gospodarskoga rasta, istraživači su našli da je efektivna stopa poreza na profit veća za 10 postotnih bodova, uzimajući u obzir početnu razinu ekonomske razvijenosti, povezana sa stopom rasta realnog BDP-a manjom za otprilike 1 postotni bod. S obzirom na to da je prosječna efektivna stopa poreza na dobit u manje razvijenim zemljama iznosila oko 20 posto, može se zaključiti da su takve zemlje svojom politikom oporezivanja profita značajno usporavale gospodarski rast.

Smetnja tehnološkom napretku

Stručnjaci Svjetske banke također su našli da, za razliku od oporezivanja dobiti, porezi na potrošnju nemaju značajnog utjecaja na investicije, dok je njihov utjecaj na izravna strana ulaganja negativan, ali znatno slabiji od utjecaja poreza na profit. Prikazane rezultate istraživanja Svjetske banke nadopunila je empirijska studija koju je objavio OECD također 2008. godine. OECD-ovi stručnjaci istražili su utjecaj oporezivanja dobiti na rast produktivnosti rada u tvrtkama i djelatnostima unutar 16 članica OECD-a. Utvrđeno je da porez na profit usporava rast produktivnosti rada čak i kada se statistički isključi njegov utjecaj na investicije odnosno fizički kapital.

Takav je nalaz u skladu s ekonomskom teorijom prema kojoj dobit nije samo prinos od fizičkog kapitala, već i nagrada za uvođenje ili prihvaćanje korisnih inovacija u pogledu kvalitete proizvoda ili troškova njegove proizvodnje. Porez na profit, dakle, usporava ne samo akumulaciju fizičkog kapitala, već i tehnološki napredak.

Što se tiče usporedbe učinaka različitih vrsta poreza na rast realnog BDP-a, OECD-ovi stručnjaci ustanovili su da je daleko najštetniji porez na dobit, da su manje štetni porezi na dohodak, te da su najmanje štetni porezi na potrošnju. Takvi nalazi stoje u potpunom skladu s rezultatima istraživanja Svjetske banke.

U 2011. godini druga je skupina OECD-ovih stručnjaka istraživala čimbenike gospodarskog rasta na široj skupini zemalja. Utvrđeno je da veći porezi na potrošnju djeluju pozitivno na gospodarski rast, ali samo ako se ne mijenja ukupno porezno opterećenje. To znači da je zapravo riječ o pozitivnom djelovanju manjeg oporezivanja profita i dohotka, što potvrđuje rezultate prethodnih studija.

Nije poznato u kojoj su mjeri rezultati spomenutih istraživanja utjecali na poreznu politiku pojedinih zemalja. Njihovu su uočljivost u vremenu objavljivanja vjerojatno umanjile okolnosti povezane s Velikom recesijom koja je u prvi plan stavila problem makroekonomske nestabilnosti te kratkoročnu monetarnu i fiskalnu politiku.

Unatoč tome, mnoge su države u posljednjih dvadesetak godina znatno smanjile oporezivanje profita. Tako je Slovačka, na primjer, snizila najvišu stopu poreza na dobit sa 40 posto u 1998. godini na 21 posto u 2020. godini, Rumunjska sa 38 na 16 posto, Češka sa 35 na 19 posto, Poljska sa 36 na 19 posto, Bugarska sa 30 na 10 posto itd.

Granica daljnjem snižavanju najviše stope poreza na dobit postavljena je u studenome 2021. godine kada je, pod pritiskom administracije američkog predsjednika Bidena, 136 zemalja potpisalo OECD-ov dokument o uvođenju minimalne stope poreza na profit u visini od 15 posto.

Novi smjer istraživanja

Dogovoreno je, međutim, da će se navedeno ograničenje odnositi samo na tvrtke s godišnjim prihodom većim od 750 milijuna eura. Stoga će ostati dovoljno prostora za daljnje snižavanje stope poreza na dobit velike većine tvrtki te za povećanje amortizacijskih stopa i poreznih olakšica. Izgleda, dakle, kako ekonomska šteta koju će izazvati inicijativa predsjednika Bidena ipak neće biti velika.

Naposljetku, treba primijetiti da je OECD 2016. godine počeo objavljivati studije u kojima se veća pozornost posvećuje pitanjima upotrebe oporezivanja kao sredstva za smanjivanje ekonomske nejednakosti u društvu. Takva politički određena promjena u istraživačkim prioritetima vjerojatno ima isti ideološki izvor kao i uvođenje minimalnog poreza na profit. Stoga je od najveće društvene važnosti, posebno za manje razvijene zemlje, da se nastave komparativna istraživanja utjecaja oporezivanja na gospodarski rast. ❖ Članak odražava autorova osobna gledišta koja se ne smiju smatrati službenim stajalištima institucije u kojoj radi.

*Darko Oračić

Rukovoditelj Odjela za analize i istraživanja u Središnjem uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje