Integracija Petrola i Croduxa finalizirat će se do kraja listopada

Slovenskoj kompaniji u prva tri mjeseca neto dobit rasla 17 posto

Ukupna prodaja

Petrol je u čitavoj svojoj maloprodajnoj mreži u prva tri mjeseca 2022. prodao 906,4 tisuća tona goriva i derivata, što je 41% više nego u istom razdoblju 2021.

Mogući embargo ne bi trebao ozbiljnije pogoditi Petrol jer koriste tek 7 posto ruskih derivata

Lanjska akvizicija društva Crodux derivati dva u Hrvatskoj Petrolu je značajno popravila poziciju u prodaji naftnih derivata, kako na našem tržištu, tako i na razini čitave grupe koja posluje u široj regiji. Kako kaže Matija Bitenc, član Uprave Petrola, teško je dati točnu procjenu Croduxova doprinosa jer je ove godine krenula integracija dvaju sustava, koja bi trebala biti završena do listopada ove godine.

Utjecaj sankcija Rusiji

“Iako će biti napravljena potpuna informatička integracija i rebrending, i dalje će 30-ak Croduxovih benzinskih crpki, od ukupno 202 naše lokacije u Hrvatskoj, poslovati pod starim brendom. Sigurno je da ćemo na još nekim perspektivnim lokacijama otvarati nove crpke”, kazao je Bitenc. Petrol je u čitavoj maloprodajnoj mreži, koja uključuje 318 benzinskih postaja u Sloveniji, 202 u Hrvatskoj, 42 u BiH, 16 u Srbiji i 15 u.j Gori, u prva tri mjeseca 2022. prodao 906,4 tisuća tona goriva i derivata, 41% više nego u istom razdoblju 2021. Naravno, najveći utjecaj na rast prodaje je imala akvizicija prije spomenute hrvatske naftne tvrtke.

“Osim energetske krize, na prodaju goriva i derivata utjecale su i državne mjere na pojedinim tržištima. Cijene goriva u Sloveniji su u proteklom razdoblju, zbog državne regulacije, bile znatno niže nego u većini susjednih država, što je značajno povećalo prodaju količine, ali se negativno odrazilo na usklađenu bruto dobit. To je uzrokovalo nižu usklađenu bruto dobit u prodaji naftnih derivata nego u istom razdoblju prošle godine”, pojašnjava Bitenc.

Mogući embargo EU na uvoz ruske nafte ne bi, barem izravno, trebao ozbiljnije pogoditi Petrol jer oni, ističu, koriste tek 7% derivata koji imaju rusko podrijetlo. No, upozorava Bitenc, određeni problem bi mogla predstavljati činjenica da rafinerije u regiji koriste čak 30% ruske sirove nafte te će trebati vremena da se situacija, kako financijski, tako i tehnički i logistički stabilizira. Puno veći problem vidi u slučaju da dođe do prekida isporuke ruskog plina, što bi mogla biti uzvratna mjera Rusije. Konkretno u Sloveniji Geoplin, članica Petrola, isporučuje cjelogodišnje čak 65% ukupnih količina plina industriji, a na stanovništvo i komunalne usluge otpada 35%. Grupa Petrol u prva je tri mjeseca 2022. ostvarila neto dobit od 32,4 milijuna eura, 17% više u odnosu na lani.

Traže kompenzaciju u Sloveniji

EBITDA je bila 65,6 milijuna eura ili 21% više, a u njezinoj strukturi 37% predstavljaju goriva i derivati, 13% trgovina robom i uslugama, 47% energija i rješenja, a 3% su ostali prihodi. Velikom rastu udjela energije u prihodima je doprinijela činjenica da Petrol trguje strujom na 20 europskih burzi jer su, kako kažu u Upravi, uglavnom ostvarili gubitke od njezine maloprodaje.

Zbog reguliranih cijena derivata su ovih dana od slovenske Vlade zatražili kompenzaciju od 51,3 milijuna eura, koliko procjenjuju da su izgubili. Naime, nova slovenska Vlada kojoj je na čelu bivši energetičar Robert Golob, zatražila je od tvrtki koje smatraju da su pretrpjele štetu zbog reguliranih cijena energije da naprave vlastite kalkulacije, koje će onda verificirati državna tijela te im temeljem toga isplatiti odštete. I Petrol zadnjih godina sve više ulazi u Zelenu agendu, a to je posebno vidljivo u Hrvatskoj, gdje su nedavno otvorili svoj 37 milijuna eura vrijedan vjetropark Ljubač kod Knina snage 30 MW.

U planu im je i niz drugih projekata, greenfield ili akvizicija ako se ukaže prilike u energiji sunca i vjetra, a spremni su i za vodik. Svoju mrežu e-punionica u regiji šire eksponencijalno te je ona sa 180 punioničkih mjesta početkom 2021. došla do 297 krajem te godine, a sada je na razini od 330. Bitenc najavljuje da će do 2025. imati više od 1500 punionica u regiji. ❖