Samo zbog naslijeđa socijalizma plaće su niže za petinu

Analiza HZZ-a o prosječnim bruto plaćama u članicama EU-a

Dio današnjih razlika u plaćama može odražavati povijesni hendikep zemalja koje su bile socijalističke

Rast plaća posljednjih godinu dana najviše se pripisuje kroničnom nedostatku radnika, no iz redova hrvatskih gospodarstvenika redovito se čuju apeli vladama da se poduzme porezna reforma i smanji visoka opterećenja zbog kojih su plaće radnika male u odnosu na druge zemlje, a njihovi proizvodi nekonkurentni. I u nedavnim istupima upozoravali su da 42% bruto plaće odlazi državi. No, analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o prosječnim bruto plaćama u prerađivačkoj industriji u članicama EU pokazuje da visinu plaća i doista velike razlike između zemalja u EU determinira i niz drugih elemenata koji određuje produktivnost rada, a najzanimljiviji je zaključak da na tolike razlike uvelike utječe naslijeđe socijalizma.

Iza 'željezne zavjese'

Ta činjenica može se i na prvi pogled uočiti iz same rang-ljestvice visine plaća koje po satu rada isplaćuju industrijalci u pojedinim zemljama, jer one su najviše u starim članicama EU, dok su zemlje iza nekadašnje “željezne zavjese” u drugom, donjem dijelu i s bruto plaćama koje su i nekoliko puta manje. Najviša bruto plaća po satu prema podacima Eurostata za 2021. isplaćuje se u Danskoj (48,5 eura), dok je najniža (5,8 eura) u Bugarskoj od nje 8 i pol puta manja. Više od 40 eura bruto satnice imali su i radnici kod prerađivača u Belgiji, Švedskoj i Njemačkoj, a gotovo 40 eura u Austriji i Francuskoj.

Među nekadašnjim socijalističkim zemljama najviše bruto plaće imaju zaposlenici u pogonima u Sloveniji (20,3 eura) i to je dvostruko više nego u Hrvatskoj, gdje sat rada proizvođača stoji u prosjeku 10,3 eura. Toliku bruto plaću imaju i industrijski radnici u Latviji, a niže od toga još su, uz Bugarsku, samo plaće u Rumunjskoj. Trend, premda se i HZZ-ovi analitičari ograđuju od čvrstih zaključaka budući da se poslovanje protekle dvije godine odvijalo u uvjetima pandemije, pokazuje da u većini zemalja cijena rada u industriji rasla, a najviše se to vidi na satnicama u Danskoj i Švedskoj, dok su u nekim zemljama, zabilježena i neznatna smanjenja. U Hrvatskoj je tako u 2019. prosječna bruto plaća po satu iznosila 10,1 euro, godinu kasnije 9,9 eura, da bi lani porasla na 10,3 eura.

Zbog nepouzdanosti podataka iz vremena korone, HZZovi analitičari daljnje istraživanje razlika u plaćama temeljili su na 2019., odnosno podacima o tomu što je u razdoblju od 1996. do tada utjecalo na produktivnost rada, a time i visinu plaća. Uspoređivani su podaci o udjelu stručnjaka i udjelu tehničara u ukupnom broju zaposlenih, a obradili su i podatke o opsegu investicija u strojeve i opremu tijekom tog duljeg razdoblja.

Utjecaj na produktivnost

Pokazalo se da najveći udjel stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji imaju Finska (23,8%) i Luksemburg (229%), a po udjelu tehničara prednjače Švedska (24,8%) i Francuska (24,6%), dok su po relativnom opsegu investicija u strojeve i opremu lideri industrijalci u Belgiji (305.000 eura po radniku), te Švedskoj (262.500).

Na dnu su ponovno bivše socijalističke zemlje – Slovačka po udjelu stručnjaka (3,6%), Rumunjska po broju tehničara (4,5%), a Bugarska po ulaganjima u strojeve i opremu (34.200 eura po radniku). U Hrvatskoj među zaposlenima u industriji stručnjaci čine 7,6%, tehničara je 12,3%, a u prosjeku su po radniku investicije u iznosile 60.000 eura.

Analitičari HZZ-a izračunali su da udjel stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih veći za jedan postotni bod povećava plaće za 3,7%, a udjel tehničara za 2,7%. U slučaju investicija odnos logaritmiranih vrijednosti pokazuje da su investicije veće za 10% uz nepromijenjeni udio stručnjaka i tehničara povezane s razinom plaća većom za 5,7%. Budući da dio današnjih razlika u plaćama može odražavati povijesni hendikep zemalja koje su bile socijalističke, taj čimbenik, ističu HZZ-ovi analitičari, također treba uzeti u obzir, a po njihovim kalkulacijama povijesno naslijeđe socijalizma smanjuje današnje plaće u industriji za 21%. ❖

Najstručniji zaposlenici

Pokazalo se da najveći udjel stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji imaju Finska (23,8%) i Luksemburg (229%)

Bruto plaća po satu u 2021.