NP Kopaonik ne odustaje od zabrane daljnje gradnje hotela i apartmana

Skijanje Razlog za širenje građevinskih radova posljednjih nekoliko godina je visoka cijena kvadrata koja se postiže prilikom prodaje apartmana, ali i zbog velikog broja gostiju tijekom zimske turističke sezone

Pojačana gradnja ima niz negativnih učinaka na prirodu, prije svega onečišćuje vodu i zemljište

Može li Kopaonik, najpoznatiji skijaški centar u Srbiji, podnijeti ubrzanu gradnju hotela i apartmana, tko kontrolira izgrađene objekte, ima li nelegalnih građevina – neka su od pitanja koje je pokušao istražiti portal eKapija. Odgovor bi glasio: dok NP Kopaonik predlaže zabranu daljnje gradnje, nadležni iz Općine Raška poručuju da gradnju prati unaprjeđenje infrastrukture.

Samo investicijsko održavanje

Kako eKapija doznaje u NP Kopaonik, najviše se izgradilo, a i dalje se gradi, u turističkim centrima uz granicu nacionalnog parka, u TC Brzeće za koji dozvole izdaje Općina Brus i TC Vikend naselje za koje dozvole izdaje Općina Raška.

”Kapaciteti ta dva turistička centra već su veći od kapaciteta u TC Kopaonik. Razlog velike ekspanzije gradnje posljednjih nekoliko godina leži prije svega u visokoj cijeni kvadrata koja se postiže prilikom prodaje apartmana, ali i zbog velikog broja gostiju tijekom zimske turističke sezone”, kaže Predrag Šumarac, izvršni direktor za pravne i ekonomske poslove NP Kopaonik.

Kada je riječ o gradnji u sklopu NP Kopaonik, najviše se gradi u samom turističkom centru. Šumarac ističe da se svi objekti grade s valjanim dozvolama izdanim od strane Ministarstva građevinarstva, prometa i infrastrukture.

Prema njegovim riječima, kafići za skijaše jedini su značajniji problem kad je riječ o gradnji bez dozvola.

No, unatoč tome što se uglavnom gradi s dozvolama, pojačana gradnja ima niz negativnih utjecaja na prirodu.

”Takav tempo urbanizacije utječe na onečišćenje vode i zemljišta. Nacionalni park je u Planu upravljanja NPK za razdoblje od 2020. do 2029. naveo da bi u sljedećem razdoblju trebalo razmišljati o zabrani daljnje gradnje osim investicijskog održavanja već izgrađenih objekata i to je načelo koje NP Kopaonik promovira i na kojem ustrajava”, objašnjava Šumarac.

Kada je riječ o gradnji izvan područja nacionalnog parka, za dozvole su nadležne općine Brus i Raška. Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je u kolovozu prošle godine svaka četvrta građevinska dozvola u Srbiji izdana upravo u Raškoj. Od ukupno 2843 dozvole, čak 28,4% izdala je lokalna uprava Raške.

Međutim, u Općini Raška kažu da su 2021. godine na području Kopaonika koji njima pripada izdane 43 dozvole. Godinu prije izdano je 28 građevinskih dozvola, a ove godine 20.

Obavili 285 nadzora

Portal eKapija od Općine Raška nije dobio konkretan odgovor o broju objekata koji se grade bez građevinske dozvole. Kako su rekli, tijekom 2020., 2021. i 2022. godine, građevinska inspekcija obavila je ukupno 180 redovitih i 105 izvanrednih inspekcijskih nadzora.

”Građevinska inspekcija obvezna je obaviti najmanje dva redovita nadzora nad izgradnjom objekata. Protiv nelegalnih graditelja podnesen je izvjestan broj kaznenih prijava, a donesene su i druge zakonom propisane upravne mjere. Nadzirani subjekti u najvećem broju slučajeva poštuju izdane uvjete za izgradnju ili dobrovoljno postupaju po izrečenim mjerama u okviru ostavljenog roka, ali postoje i slučajevi kada je potrebno provesti prisilno izvršenje”, objašnjavaju u Općini Raška.