Ključno je unaprijediti transfer znanja i sposobnost privlačenja stranih stručnjaka

Hrvatska napredovala 12 mjesta na ljestvici IMD-a, ali nema mjesta euforiji

Najbolje stojimo po pitanju znanja, a najlošiji smo u spremnosti za budućnost, koja mjeri stavove, agilnost poslovnog sektora te IT integraciju

Hrvatska je napredovala za 12 mjesta na IMD-ovoj Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti u 2022., smjestivši se na 43. poziciji od 63 promatrane države. Na ljestvici koju provodi Svjetski centar za konkurentnost (WCC) najbolja je Danska, a slijedi SAD.

Istraživanje koje kategorizira 54 kriterija u tri skupine – znanje, tehnologija i spremnost za budućnost - pokazuje da je Hrvatska najviše napredovala po spremnost za budućnost (čak 12 mjesta, sa 60. na 48. u godinu dana). U tehnologiji smo napredovali za osam mjesta (s 50. na 42.), a najmanje u skupini znanje (s 47. na 40.). Najbolje, dakle, po rangu stojimo po pitanju znazauzela je Hrvatska od 63 promatranih zemalja a najlošiji smo u spremnosti za budućnost, koja mjeri stavove, agilnost poslovnog sektora te IT integraciju (poput e-uprave, kibernetičke sigurnosti i slično).

Najbolji plasman dosad

Ivana Mišetića, v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost raduje rezultat koji je Hrvatska postigla te ističe da je isti najbolji koji je ikad ostvarila.

“Ostvaren je rast na svim područjima. Sama ljestvica ukazuje na područja na kojima još trebamo raditi, kao što je transfer znanja ili sposobnost privlačenja stranih stručnjaka. No, ukazuje i na područja u kojima pokazujemo izvrsne rezultate kao što je omjer broja studenata i profesora ili ulaganja u telekomunikacije”, kaže Mišetić dodajući da je ljestvica priznanje dosadašnjem radu “ali i obveza da nastavimo s naporima koji će nas dovesti do još višeg mjesta na ovoj ljestvici”. Hrvoje Josip Balen, osnivač i suvlasnik Algebre te predsjednik HUP – ICT Udruge, ističe da je dobro da rastemo na ovoj ljestvici zato što je svaki rast dobra promocija gospodarstva. Ipak, napominje “nema prostora za samozadovoljstvo. Ova bi nam ljestvica trebala biti pokazatelj na čemu moramo raditi da bismo još brže rasli, jer svi rastu i taj tempo moramo pratiti”, napominje Balen. Arturo Bris, direktor WCC-a pak ističe da ljestvica mjeri kapacitet i spremnost ekonomije da usvoji i iskoristi digitalne tehnologije za ekonomsku i socijalnu transformaciju.

“Digitalno uspješne države proizlaze iz kombinacije digitalnog talenta, digitalne regulative, upravljanja podacima, stavova o digitalizaciji i dostupnosti kapitala”, napominje. Ključni koraci prema stvaranju digitalno konkurentne ekonomije bit će stoga ulaganja na svim područjima, od onih u talent, obuku i obrazonja,

poziciju

Izvrsne rezultate pokazujemo u područjima kako što je omjer broja studenata i profesora ili ulaganje u telekomunikacije

IVAN MIŠETIĆ v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost

vanje, znanstvenu koncentraciju te istraživanje i razvoj. Analiza podataka iz izvješća pak, kažu iz Svjetskog centra za konkurentnost, dokazuje da su sigurnost digitalnih sustava i transparentnost digitalnih aktera, posebno u pogledu upotrebe podataka, ključni ako se tehnologija želi raširiti u društvu, a glavni je primjer za to e-uprava.

Kibernetička sigurnost prioritet

Izvješće pokazuje da će u budućnosti kibernetička sigurnost biti prioritet. Žele li države jačati konkurentnost digitalne ekonomije, moraju štititi svoju digitalnu infrastrukturu od kibernetičkih napada, glavna je poruka ovogodišnjeg izvješća. ❖