U POTRAZI ZA PREŽIVJELIMA SATI NEZAUSTAVLJIVO CURE

Broj mrtvih nakon potresa u Turskoj i Siriji premašio 5000

Turska ima snažan kapacitet za odgovor na krizu, za razliku od susjedne Sirije opustošene nakon 12 godina građanskog rata i sankcija

Napore spasilaca otežavaju temperature koje se spuštaju ispod nule pa u sata u sat raste očaj

Apokaliptični prizori stambenih zgrada pretvorenih u neprepoznatljive hrpe betona dokud pogled seže, oblaci prašine, sporadični požari i očajnički pokušaji spasilaca da na vrijeme stignu do preživjelih zatrpanih ispod ruševina dok su spavali - zastrašujuća je slika noćne more nakon potresa koji je pogodio Tursku i Siriju.

Broj mrtvih premašio je 5.000, a napore spasilaca otežavaju hladno vrijeme i temperature koje se noću spuštaju ispod nule pa u sata u sat raste očaj preživjelih suočenih s teško pojmljivim razmjerima kataklizme. Turska je proglasila izvanredno stanje što bi vlastima trebalo dati veći manevarski prostor za spašavanje i obnovu.

Oštećena infrastruktura

Potres magnitude 7,8 pogodio je u ponedjeljak prije zore središnju Tursku i sjeverozapadnu Siriju, jedno od seizmički najaktivnijih područja na zemlji, da bi nakon nekoliko sati tremora u rano poslijepodne uslijedio novi udar magnitude 7,5. Sa zemljom su sravnjene tisuće stambenih zgrada, bolnice i škole, opskrba električnom energijom i pitkom vodom mjestimično je u prekidu, kao i internetske veze što otežava koordinaciju spasilačkih timova. Oštećena infrastruktura u pojedinim dijelovima zemlje otežava slanje pomoći u pogođena mjesta u kojima su deseci tisuća ljudi u svega par minuta postali beskućnici.

U najsmrtonosnijem potresu od 1999. broj žrtava u Turskoj premašio je 3500 s više od 20 tisuća ozlijeđenih, rekao je turski predsjednik Tayyip Erdogan. U Siriji je potvrđeno najmanje 1600 mrtvih, prenosi AP brojke tamošnje vlade i pobunjenika na sjeveru zemlje. Na terenu u Turskoj je ukupno 24.443 spasilaca, 10 brodova i više od 50 zrakoplova s jedinim ciljem izvlačenja žrtvi iz oštećenih zgrada i evakuacije dijela ozlijeđenih iz zone katastrofe. Vlasti planiraju otvoriti hotele i turistička središta u Antalyji za privremeni smještaj žrtvi potresa. ”Sada se utrkujemo s vremenom. Svake minute, svakoga sata koji prođe, izgledi za pronalazak preživjelih u ruševinama su manji”, rekao je glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus. Istaknuo je da je WHO osobito zabrinut za područja u Turskoj i Siriji odakle od potresa u ponedjeljak nisu stigle nikakve informacije dodajući da je “karta šteta jedan je od načina da doznamo gdje moramo fokusirati pažnju”. Prema procjenama WHO-a, potresima bi moglo biti pogođeno oko 23 milijuna stanovnika, među kojima 1,4 milijuna djece.

Više od 70 zemalja diljem svijeta obećalo je pomoć nakon katastrofe u traganju, uključujući i Hrvatsku. Europska unija poslala je više od 1150 spasilaca iz 19 članica, uključujući i Hrvatsku. Vlada je u ponedjeljak na telefonskoj sjednici dala zeleno svjetlo za slanje modula srednje kategorije za urbano traganje i spašavanje iz ruševina nakon što je Turska ranije putem Europskog centra za odgovor i koordinaciju (ERCC) Mehanizma Unije za civilnu zaštitu Europske komisije podnijela zahtjev za pomoć i zatražila module srednje i teške kategorije. Modul se sastoji od 25 spasitelja, 10 pripadnika logističkog tima, 5 voditelja timova i 10 potražnih pasa, a transport ljudi, pasa i opreme osigurava Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova.

Neopisiva patnja

Turski predsjednik Tayyip Erdogan proglasio je izvanredno stanje u iduća tri mjeseca u deset provincija. Odluku još mora potvrditi turski parlament kako bi se tamošnjim vlastima omogućile izvanredne sigurnosne i financijske mjere u pogođenim regi

jama. Prema pisanju Reutersa, proglašenjem izvanrednog stanja predsjednik i vlada mogu zaobići parlament u provedbi novih zakona te ograničiti ili suspendirati prava i slobode bude li potrebno. ”Odlučili smo proglasiti izvanredno stanje kako bismo osigurali da se akcije brzo provode”, rekao je Erdogan u svojem drugom govoru od potresa. Dodao je da će izvanredno stanje trajati tri mjeseca i trebalo bi završiti pred predsjedničke i parlamentarne izbore 14. svibnja, no moglo bi biti i produljeno. Erdogan je izvanredno stanje uveo i nakon neuspjelog pokušaja državnog udara u srpnju 2016. ”Ovaj potres izravno je pogodio 13,5 milijuna naših građana. Radovi na spašavanju se nastavljaju. Patnja je neopisiva, a svaki sat dragocjen”, rekao je ministar urbanizma Murat Kurum u utorak. Rekao je da neke ceste i putovi nisu prohodni te radi se na tome da ih se osposobi. Iznimno je bitno čim prije popraviti vodnu infrastrukturu i osposobiti opskrbu pitkom vodom kako bi se spriječilo izbijanje bolesti. U pokušaju da ulije nadu sugrađanima i iscrpljenim spasiocima, podsjetio je da su u prijašnjim potresima ljudi bili spašeni čak i nakon 100 sati, no očaj raste a nada blijedi kako sati nesmiljeno idu.

Kriza na krizu

Unatoč ogromnom logističkom izazovu, Turska ima snažan kapacitet za odgovor na krizu, za razliku od susjedne Sirije. Za Siriju je to “kriza na nekoliko ranijih kriza”, kako ocjenjuje WHO, jer u toj zemlji u posljednjih 12 godina bukti građanski rat koji je uništio infrastrukturu, a u stopu ga prate humanitarna i zdravstvena kriza uz potvrđene izvještaje o sporadičnim izbijanjem kolere. Visoki dužnosnici WHO-a naglasili su da su potrebe Sirije za humanitarnom pomoći na najvišoj razini. “Ova kriza dolazi nakon višestrukih kriza u pogođenoj regiji. Posvuda po Siriji potrebe su najviše nakon gotovo 12 godina duge, kompleksne krize, a humanitarna financijska pomoć i dalje pada”, rekla je Adelheid Marschang, visoka dužnosnica WHO-a za krizne situacije na sastanku u Ženevi. Organizacija je objavila da šalje hitnu humanitarnu pomoć, uključujući hitnu kiruršku opremu, te da aktivira mrežu medicinskih timova za krizne situacije.

Udar na ekonomiju

Sirijski Crveni križ, koji je mobilizirao više od 3000 dragovoljaca koji sudjeluju u potrazi i spašavanju za žrtvama, pozvao je u utorak Europsku uniju da ukine sankcije protiv Damaska. “Pozivam sve zemlje EU-a da ukinu gospodarske sankcije Siriji jer je vrijeme da se ukinu nakon takvog potresa “, rekao je direktor sirijskog ogranka Crvenog križa Haled Habubati. Zemlja, na čijem je čelu Bašar al-Asad, je pod međunarodnim sankcijama od početka rata 2011. što je prigušilo trgovinu s ostatkom svijeta. Za službeni Damask je gospodarska kriza u zemlji direktna posljedica sankcija, no one su uvedene nakon gušenja prodemokratskih prosvjeda nakon čega je ta bliskoistočna zemlja opustošena građanskim ratom.

Unatoč fokusu na potragu za preživjelima, pred Turskom ekonomijom je teško vrijeme. Osim života, potresi su uništili izvore prihoda tisućama stanovnika i poslovanje nebrojenim poduzetnicima. Tursko tržište kapitala, koje održava tek djelić te ekonomske katastrofe, nastavilo je u utorak pad započet prethodnog dana. Referentni pokazatelj Borsa Istanbul 100 Index potonuo je 7,8 posto u nastavku trgovanja. U široko rasprostranjenim rasprodajama vrijednosnica na cijeni je izgubilo 97 dionica. Prinos na desetogodišnje obveznice skočio je 55 baznih bodova, na 11,57 posto, najvišu razinu u posljednjih 12 tjedana.

Svjetska tržišta nafte s neizvjesnošću iščekuju vijesti iz regije jer dva ključna naftovoda, iz Azerbajdžana i Iraka, prolaze kroz pogođeno područje do terminala na Mediteranu, točku za izvoz na svjetska tržišta. Nakon potresa naftovodi su privremeno zatvoreni dok se ne utvrde ima li oštećenja. Turska je naredila njihovo ponovno puštanje u pogon nakon inspekcije, a iz iračke državne naftne kompanije priopćili su da se nadaju obnovi protoka u utorak. ❖